Završava li oružje namijenjeno Ukrajini na crnom tržištu?

Početkom ožujka pripadnici španjolske Nacionalne policije pretraživali su šumsko područje u blizini Marbelle u potrazi za skrovištem kokaina. Tom je prilikom došlo do potjere. Dileri droge, prerušeni u policajce, pucali su na službenike iz automatskih pištolja. U njihovim su vozilima pronađeni, među ostalim, i kalašnjikovi AK-47, navodi se kasnije u priopćenju Nacionalne policije, prenosi Deutsche Welle.

"Ne možemo se braniti"

Prema navodima španjolskih istražitelja, s kojima su razgovarali novinari političkog magazina Report Mainz na prvom programu njemačke televizije (ARD), to očito nije usamljen slučaj. Gotovo svakog tjedna tijekom racija, uz kokain, zapljenjuju se i moderno ratno oružje te streljivo.

Za policajce to predstavlja sve veći problem: "Kao obična policija ne možemo se braniti od ove vrste ratnog oružja. Mi raspolažemo samo standardnim pištoljima", kaže policajac Óscar Sánchez.

Report Mainz sastao se sa stručnjakom za oružje iz Nacionalne policije na popularnoj turističkoj plaži u blizini Cádiza. Tamo se redovito provode akcije protiv naoružanih kurira droge koji gliserima dopremaju kokain u Andaluziju i pritom se postupno sve više naoružavaju. Sánchez pokazuje zaplijenjeni metak kalibra 5,56 mm, standardno NATO-ovo streljivo. "Narko-bande koriste ovu vrstu streljiva. Ono dolazi iz Istočne Europe, iz rata u Ukrajini", pretpostavlja Sánchez.

Sličnu sumnju ima i drugi istražitelj. Agustín David Domínguez, predstavnik sindikata u španjolskoj policiji Guardia Civil, uvjeren je: "Oružje uglavnom ne možemo identificirati prema podrijetlu, ali streljivo je lakše pratiti, a ono često potječe iz rata u Ukrajini."

Te tvrdnje nije moguće neovisno provjeriti.

Završava li oružje iz rata na crnom tržištu?

Ta otkrića otvaraju osjetljivo pitanje: završavaju li oružje i streljivo s ukrajinskih bojišta na europskom crnom tržištu?

Ne samo u Španjolskoj, nego diljem Europe policija tijekom racija redovito zapljenjuje velika skladišta oružja, uključujući i vojno naoružanje. Za potrebe Report Mainza stručnjak za streljivo i eksplozive Marco Pohlers analizirao je snimke takvih akcija. Pohlers je bivši pripadnik njemačke specijalne postrojbe KSK (Kommando Spezialkräfte).

Na fotografijama objavljenima u medijima s racije u Mađarskoj iz srpnja 2022. identificirao je moderniziranu rusku jurišnu pušku AK-47. "To je oružje definitivno namijenjeno vojnom tržištu", kaže Pohlers.

Prema njegovoj procjeni, takvo je ratno oružje trenutačno najlakše nabaviti u Ukrajini, primjerice od poginulih vojnika. Kalašnjikov AK-47 standardna je jurišna puška bivših zemalja Istočnog bloka i proizvedena je u milijunima primjeraka. Saveznici Ukrajine isporučivali su je i tijekom prvih dana rata. Mnoge od tih pušaka, tvrdi on, na početku rata nisu bile adekvatno evidentirane pa su neke završile u ilegalnoj prodaji.

Upozorenja već ubrzo nakon početka rata

Tu opasnost vide i politički dužnosnici u Njemačkoj i na razini Europske unije. To pokazuju povjerljiva prepiska između Bruxellesa i Berlina, kao i izvješća Europola do kojih su došli njemački novinari. Već u svibnju 2022., svega nekoliko mjeseci nakon početka rata, Europol je predstavnicima vlada priopćio da je "ilegalna trgovina već počela i da bi mogla dodatno porasti".

U srpnju 2022. zamjenik direktora europske agencije za zaštitu granica Frontex upozorio je pred Odborom za unutarnje poslove Bundestaga: "U Ukrajini trenutačno postoji gotovo neograničen pristup ratnom oružju. Polazimo od toga, a postoje i prvi pokazatelji, da kriminalci to oružje krijumčare u Europsku uniju."

"Nedostaju kontrolni mehanizmi"

Stručnjak za terorizam Hans-Jakob Schindler smatra da oružje koje su saveznici isporučili Ukrajini doista završava i na crnom tržištu. On optužuje države članice EU-a da prešućuju problem. "Nijedna vlada koja šalje oružje u zonu sukoba, pa ni njemačka savezna vlada, ne želi priznati da se njezino oružje koristi za nešto drugo osim za svrhu za koju je isporučeno."

Prema njegovim riječima, velika koncentracija oružja u kriznim područjima uvijek privlači kriminalce, što su pokazali prethodni sukobi u Libanonu i Afganistanu. Problem je, kaže, što se iz tih iskustava nije dovoljno naučilo.

Primjerice, ne postoji zajednička baza sa serijskim brojevima svih komada oružja isporučenih Ukrajini, kritizira Schindler. Zbog toga je gotovo nemoguće pratiti njihovo kretanje. Njegov je zaključak porazan: "Naša krivulja učenja kao društva, pa i kao Njemačke, sto posto je horizontalna."

Nema usporednog pregleda podataka

Istražitelji u Španjolskoj također se žale da je oružje, unatoč serijskim brojevima, često nemoguće pratiti. Glavni je problem nepostojanje zajedničkog europskog pristupa popisima serijskih brojeva. Osim toga, mnoge ključne informacije označene su kao povjerljive.

Na isti problem ukazuju i diplomatski dokumenti do kojih su došli novinari. U internom dokumentu njemačkog Ministarstva vanjskih poslova iz veljače 2024. navodi se da, prema Europolu, pri razmjeni podataka u EU-u "nisu moguća sustavna uspoređivanja podataka".

Iz drugog dokumenta proizlazi da i europska IT agencija nadležna za ovo područje krijumčarenje vatrenog oružja smatra golemim izazovom. Dok je u Europi u optjecaju oko 35 milijuna ilegalnih komada oružja, u Schengenskom informacijskom sustavu registrirano je svega 620.000 slučajeva.

Na upit Report Mainza njemačkom Ministarstvu unutarnjih poslova odgovorio je Savezni kriminalistički ured (BKA). On potvrđuje postojanje problema: zbog nedostatka oznaka i nepotpunih registara, praćenje podrijetla vatrenog oružja znatno je otežano. BKA navodi da se uglavnom oslanja na interne baze podataka i javno dostupne izvore.

Konstantin von Notz, stručnjak Zelenih za sigurnosna pitanja u Bundestagu, zbog toga traži od njemačke vlade da ubrza razvoj zajedničkih europskih baza podataka. Kao primjer navodi Nizozemsku. Tamo je razvijen poseban sustav, takozvana "crna kutija" (Black Box), pomoću kojega istražitelji mogu provjeriti serijske brojeve i dobiti jasan odgovor je li određeno oružje isporučeno Ukrajini – jednostavno "da" ili "ne", što predstavlja polazišnu točku za daljnju istragu.

Međutim, nizozemski stručnjaci za oružje, poput policajca Richarda Martensa, smatraju da bi uvođenje takvog sustava na razini cijele Europe bilo vrlo teško. "U ovom trenutku nismo u mogućnosti izgraditi takvu bazu podataka", kaže Martens.